
Ostali linkovi:
u EU: EFSA (Europska agencija za sigurnost hrane),
u SAD-u: NCBI (Nacionalni centar za biotehnološke informacije)
Druge medicinske studije u SAD-u:
NaturalNews. Američki ured za istinu
Medicinski studiji u ostatku svijeta:
http://www.hindawi.com/journals/ijad/2012/674142/citations/
Hill, Carol; Forti, Paolo (1997). Špiljski minerali svijeta, Svezak 2. Nacionalno speleološko društvo. str. 217–23. ISBN 978-1-879961-07-4.
Ahmed R. Al-Himaidi, Mohammed Umar (2013). “Sigurna upotreba salajeeta tijekom trudnoće ženki miševa”. Časopis bioloških znanosti. 3 (8): 681–684. doi:10.3923/jbs.2003.681.684.
Anna Aiello, Ernesto Fattorusso, Marialuisa Menna, Rocco Vitalone, Heinz C. Schröder, Werner EG Müller (rujan 2010.). “Tradicionalna medicina Mumijo: Fosilne naslage s Antarktike (Kemijski sastav i korisna bioaktivnost)”. Komplementarna i alternativna medicina utemeljena na dokazima. 2011: 738131. doi:10.1093/ecam/nen072. PMC 3139983 Slobodno dostupno. PMID 18996940.
ASh Shakirov: Antimikrobno djelovanje mumiyah-asila u vezi s nekim mikroorganizmima koji uzrokuju gnoj (russisch) U: Materijali druge znanstvene konferencije mladih znanstvenika-liječnika Uzbekistana, str. 127–128, Taškent (1966.)
ASh Shakirov: Liječenje inficiranih rana mumijom. U eksperimentu (ruski). U materijalima znanstveno-praktične konferencije Taškentskog instituta za napredno usavršavanje liječnika, str. 58–59, Taškent (1966.)
Benno R. Meyer-Hicken: Über die Herkunft der Mumia genannten Substanzen und ihre Anwendung als Heilmittel. Diss. Fachbereich Medizin, Universität Kiel 1978.
Bucci, Luke R (2000). “Odabrane biljne i ljudske vježbe”. Američki časopis za kliničku prehranu. 72 (2 dodatak): 624S–36S. PMID 10919969.
Carl Reichert: Die Mumia nativa oder Muminahi, eine Art prähistorisch-antiseptisches Verbandmittel in Persien. U: Deutsches Archiv für Geschichte der Medicin u. medicinische Geographie 3, 1880; Neudruck Hildesheim und New York 1971.; S. 140–145.
David Winston i Steven Maimes. Adaptogeni: Biljke za snagu, izdržljivost i ublažavanje stresa, Healing Arts Press, 2007. ISBN 978-1-59477-158-3
Faruqi, SH 1997, Nature and Origin of Salajit, Hamdard Medicus, Vol XL, travanj–lipanj, stranice 21–30
Frolova, LN; Kiseleva, TL (1996). “Kemijski sastav mumije i metode utvrđivanja autentičnosti i kvalitete (prikaz)”. Pharmaceutical Chemistry Journal. 30 (8): 543–547. doi:10.1007/BF02334644.
Frolova, LN; Kiseleva, TL; Kolkhir, VK; Baginskaya, AI; Trumpe, TE (1998). “Antitoksična svojstva standardnog suhog ekstrakta mumije”. Pharmaceutical Chemistry Journal. 32 (4): 197–199. doi:10.1007/BF02464208.
Gerhard Steinmüller: Perlen der russischen Medizin. 1. Auflg. Stadtdruckerei, Pawlograd, Ukrajina 1993, S. 11–13.
Ghosal, S., B. Mukherjee i SK Bhattacharya. 1995. Ind. časopis Indg. Med. 17(1): 1–11.
Ghosal, S.; Reddy, JP; Lal, VK (1976). “Shilajit I: Kemijski sastojci”. Journal of Pharmaceutical Sciences. 65 (5): 772–3. doi:10.1002/jps.2600650545. PMID 932958.
Hill, Carol A.; Forti, Paolo (1997). Pećinski minerali svijeta. 2 (2. izdanje). Nacionalno speleološko društvo. str. 223. ISBN 978-1-879961-07-4.
http://www.bgr.bund.de/DE/Themen/Sammlungen-Grundlagen/GG_Sammlungen/Objekt_Monat/1004_mumiyo.html
Igor Šepetkin, Andrej Khlebnikov, Byoung Se Kwon, Medicinski lijekovi iz humusne tvari: Fokus na mumiju [3]
Joshi, GC, KC Tiwari, NK Pande i G. Pande. 1994. Briofiti, izvor porijekla Shilajita – nova hipoteza. BMEBR 15(1–4): 106–111.
Jürgen Bause: Gesundheit aus den Bergen Asiens. Wissenschaftsverlag Ulm, 2007., ISBN 978-3-9811471-0-0.
Kiseleva, TL; Frolova, LN; Baratova, LA; Baibakova, GV; Ksenofontov, AL (1998). “Istraživanje frakcije aminokiselina suhog ekstrakta mumije”. Pharmaceutical Chemistry Journal. 32 (2): 103–108. doi:10.1007/BF02464176.
Kiseleva, TL; Frolova, LN; Baratova, LA; Ivanova, O. Yu.; Domnina, LV; Fetisova, EK; Pletyushkina, O. Yu. (1996). “Učinak mumije na morfologiju i usmjerenu migraciju fibroblastoidnih i epitelnih stanica in vitro”. Pharmaceutical Chemistry Journal. 30 (5): 337–338. doi:10.1007/BF02333977.
Kiseleva, TL; Frolova, LN; Baratova, LA; Yus'Kovich, AK (1996). “HPLC ispitivanje komponenti masnih kiselina suhog ekstrakta mumije”. Pharmaceutical Chemistry Journal. 30 (6): 421–423. doi:10.1007/BF02219332.
Kizaibek, Murat (2013). “Istraživački napredak Tasmayija”. Zhongguo Zhong Yao Za Zhi. 38 (3): 443–448. doi:10.4268/cjcmm20130331.
Lal, VK; Panday, KK; Kapoor, ML (1988). “KNJIŽEVNA POTPORA BILJNOM PORIJEKLU SHILAJITA” (PDF). Drevna znanost o životu,. 7: 145–8. PMC 3336633 Slobodno dostupno. PMID 22557605.
Robert Talbert – SHILAJIT – monografija materia medica – California College of Ayurveda „Shilajit”, 2004.
S. Ghosal, J. Lal, Sushil Singh: Struktura jezgre shilajit humusa. Soil bio.biochem.Vol 23, No.7, 673-80 (1991)
S. Ghosal, Reddy Lal, JP Shilajit I: Kemijski sastojci J. pharm Sci., str. 772–773 (1976.)
S. Ghosal, S. Singh, R. Srivastava: Shilajit II: Bifenilni metaboliti iz Trifolium repens. J. Chem. Istraživanje str. 196–197 (1988.)
S. Ghosal: Shilajit VII: Kemija shilajita, imunomodulirajućeg ayurvedskog rasayana. Čista prim. Chem., Vol 62, No.7, str. 1285-1288 (1990.)
Šepetkin, Igor; Hljebnikov, Andrej; Kwon, Byoung Se (2002). “Medicinski lijekovi iz humusne tvari: fokus na mumiju”. Istraživanje razvoja lijekova. 57 (3): 140–159. doi:10.1002/ddr.10058.
Šepetkin, Igor; Hljebnikov, Andrej; Kwon, Byoung Se (2002). “Medicinski lijekovi iz humusne tvari: fokus na mumiju”. Istraživanje razvoja lijekova. 57 (3): 140–159. doi:10.1002/ddr.10058.
Shamarpa Rinpoche: Sangye Menla, approche spiritualuelle de la médecine tibétaine. Traduction de Jérome Edou, 47 str. ur. Dhagpo Kagyu-Ling Montignac (1982.)
Shibnath Ghosal (siječanj 2009.). “Kemija shilajita, imunomodulatornog ayurvedskog rasayana”. Čista i primijenjena kemija. 62 (7): 1285–1288. doi:10.1351/pac199062071285.
Antioksidativno – genoprotektivni mehanizam preparata Mumijo-Vitas [2]
Wilson, Eugene; Rajamanickam, G. Victor; Dubey, G. Prasad; Klose, Petra; Musial, Frauke; Saha, F. Joyonto; Rampp, Thomas; Michalsen, Andreas; Doboš, Gustav J. (lipanj 2011). “Osvrt na shilajit koji se koristi u tradicionalnoj indijskoj medicini”. Časopis za etnofarmakologiju. 136 (1): 1–9. doi:10.1016/j.jep.2011.04.033. PMID 21530631.
Winston, David; Maimes, Steven (2007). "Shilajit". Adaptogeni: bilje za snagu, izdržljivost i ublažavanje stresa. Unutarnje tradicije / Bear & Company. str. 201–204. ISBN 978-1-59477-969-5. Preuzeto 29. studenog 2010.
Wolfgang Windmann: Mumijo- Das schwarze Gold des Himalaja. Windpferd-Verlag, 2005., ISBN 978-3-89385-475-2.
Yarovaya, Sofiya Alekseevna – Medicinski pripravci na bazi mumija [1]
Zahler, P; Karin, A (1998). “Podrijetlo florističkih komponenti Salajita”. Hamdard Medicus. 41 (2): 6–8.
Tvar Shilajit prirodno se javlja kao kapljice poput smole. Viskoznost mu se mijenja ovisno o temperaturi. Ostala agregatna stanja ili oblici (poput praha, tableta itd.) zahtijevaju obradu sirovog sastojka i dodavanje drugih tvari, uključujući kloriranu vodu. Tijekom te obrade tvar gubi svoja dragocjena svojstva i energiju, što je dokazao i radiestezist mjerenjem njezine čistoće i biopolja.
Savršenstvo prirode leži u njenoj jednostavnosti. Kada modificiramo plodove koje nudi, mijenjamo i njihovu iskonsku bit, što može učiniti više štete nego koristi. Na tržištu ima puno proizvoda u prahu; u njihovom slučaju, voda sadržana u izvornoj tvari je uklonjena. Promijenjenim sastavom tvari promijenit će se njezina izvorna energija i svojstva.
Mountaindropova Shilajit smola ističe se kao optimalan izbor. Budući da je u obliku koji je vjerniji prirodi, smola se može pohvaliti bogatijom koncentracijom korisnih spojeva. To osigurava autentično iskustvo Shilajita, bez nepotrebnih dodataka i omogućuje jednostavno miješanje u tekućinama. Odabirom naše smole, prihvaćate pune, nepromijenjene dobrobiti ove drevne superhrane.
Autorska prava 2024 © Mountaindrop. Sva prava pridržana. Pokreće EOSNET